Biskup fra Pavao Dragićević tražio je od Svete Stolice da se sv. Ilija slavi kao zaštitnik Bosanskog kraljevstva. Sveta Stolica je udovoljila njegovom zahtjevu dokumentom od 26. kolovoza 1752. godine, te tako starozavjetni svetac postade svetac Bosanskog kraljestva. Nadam se da sveti Ilija i danas štiti BiH jer joj zaštita itekako potrebna.

U mojoj obitelji ime Ilija prije je bilo prilično često. Najpoznatiji od svih Ilija u mojoj obitelji je bio Petar. Petar je bio jedan od Ambrozijevih sinova, rođen 1804. godine a umro 1851. godine.  Uz najvjerojatnije svoga strica Jeronima (Matu) bio je fratar u teška vremena.

U obitelji Marojević Glibić postoji i danas sve potrebno za služenje sv. mise što su ovi svećenici ostavili. Postoje i dva stara molitvenika. Na jednome je upisano da ga je fra Ilija darovao svome bratu Iviši 1850. godine.

Iz obiteljskih priča ali i obiteljskog stabla kojeg je Vesna napravila na osnovi podataka iz Matične knjige župa Goranci, znam da je ime Ilija bilo često u našoj široj obitelji. Međutim, u Lukasovića dvojica Ilija krajem 19. i početkom 20. stoljeća su mladi umrli pa je moj otac imao nadimak Ćompo. Njegova baba ga je tako nazvala da ga ne bi zvali Ilija. Otac mi je kao dijete ratne 43. godine dobio tifus i jedva je preživio.  U generaciji mog oca su bila još dvojica njegovih prezimenjaka sa imenom Ilija. Ovo je stvaralo dosta administrativnih problema zbog istog imena i prezimena, jednom je i ime oca bilo isto Jozo, te  je meni otac dao ime koje niko nije imao u našoj obitelji.

Prije skor 3 godine sin mi reče da će mom prvom unuku dati ime Ilija. Ovo me je iznenadilo jer Ilija nije bilo ime koje bilo popularno. Kasnije saznadoh da i nevjestina obitelj ima Ilija ito iz srca Bosne. Tradicija se tako nastavlja i u nas Lukasovića.

Sretan ti imendan Ilija

 

Mladen Glibić

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERA